{short description of image}

Geografski polozaj Hrvatske u Europi

Startna stranica: www.dubrovnik.tv

Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu. Površina 56,542 qkm, s dodatnom površinom pripadajucih teritorijalnih voda od 31,067 qkm Stanovništvo oko 4.400.000.

Glavni grad je Zagreb ( 770.058 stanovnika - administrativano, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje).

Dužina obale: 5,835km - zajedno s otocima, otocicima i grebenima Broj otoka, otocica i grebena: 1,185. Najveci su otoci Krk i Cres. Ima i 67 naseljenih otoka.

Klima

Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu; centralna Hrvatska ima poluplaninsku i planinsku klimu. Zimska temperatura krece se od -1 do 30 stupnjeva u kontinentalnoj zoni, 5 do 0 stupnjeva u planinskom predjelu i od 5 do 10 stupnjeva u priobalju. Ljetne se temperature krecu od 22 stupnja do 26 u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 stupnjeva u planinskoj regiji i od 26 do 30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Stanovništvo

Vecina stanovništva su Hrvati. Nacionalne su manjine Srbi, Bošnjaci, Talijani, Madari, Albanci, Slovenci, Cesi, Slovaci, i drugi (prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2001).

Službeni jezik i pismo: Hrvatski jezik i Latinica Religije: Rimokatolici, Pravoslavci, Muslimani, Židovi, protestanti, ostali.

Korisne informacije

Valuta: Kuna (1 Kuna = 100 Lipa). Postoje kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 Lipa, te 1, 2, 5 i 25 Kuna i novcanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1,000 Kuna. 1 Euro ca. 7,40kn (stanje sijecanj 2003). Strane valute se mogu promijeniti u bankama, mjenjacnicama, poštanskim uredima i u vecini turistickih agencija, hotela i kampova. Radno vrijeme banaka jest od 7 do 19 sati do ponedjeljka do petka. Subotom su banke otvorene do 13 sati. Neke banke u vecim gradovima otvorene su i nedjeljom. Kreditne kartice: vecina hotela, restorana i trgovina primaju kreditne kartice (American Express, Diners Club, Eurocard/Mastercard, Visa, Sport Card International). Bankomati su takoder sveprisutni.

Elektricna struja: 220V, 50Hz

Voda iz slavine je pitka u cijeloj Hrvatskoj.

Pozivni broj za Hrvatsku je +385. Vremenska zona: GMT plus jedan sat zimi i GMT plus dva sata ljeti.

Putne isprave

Putovnica ili drugi medunarodno priznati identifikacijski dokument. Turisti smiju ostati u Hrvatskoj do tri mjeseca. Za više informacija: Ministarstvo Vanjskih Poslova Republike Hrvatske Web: www.mvp.hr

Carina

Carinske pristojbe se ne naplacuju na osobne stvari. Strane valute se mogu slobodno unositi i iznositi. Domaca valuta se može iznositi do vrijednosti od 2,000 Kuna. Profesionalna i tehnicka oprema znacajnije vrijednosti mora se prijaviti prilikom ulaza u zemlju. Životinje moraju imati odgovarajuce medunarodne veterinarske potvrde. Povrat poreza za strane državljane Turisti koji u Hrvatskoj kupe robu (osim naftnih derivata) cija vrijednost premašuje 500 Kuna po racunu, mogu zatražiti povrat poreza na dodanu vrijednost ("PDV"). Prilikom kupnje, prodavac ce obezbijediti kupcu obrazac PDV-P, koji se mora ispuniti i ovjeriti štambiljom na licu mjesta. Prilikom izlaza iz zemlje racun je potrebno ovjeriti na Hrvatskoj Carini. Povrat PDV-a u Kunama može se dobiti u roku od šest mjeseci u samoj trgovini gdje je roba kupljena (u tom se slucaju poreza vraca odmah) ili slanjem ovjerenog racuna u trgovinu zajedno s brojem racuna ne koji ce se povrat isplatiti. U ovom slucaju povrat poreza se placa u roku od 15 dana po primitku racuna.

Zdravstvena pomoc se pruža u bolnicama koje imaju hitnu službu 24 sata na dan.

Državni praznici: 1. sijecanj - Nova Godina; 6. sijecnja - Sveta tri kralja; Uskrs, ukljucujuci uskršnji ponedjeljak; 1. svibanj - Medunarodni Praznik Rada; Corpus Christi (Tjelovo); 22. lipanj - Dan antifašisticke borbe; 25. lipanj -Dan Državnosti; 5. kolovoz - Dan Pobjede i Dan Domovinske Zahvalnosti; 15. kolovoz - Velika Gospa; 8. listopad - Dan Nezavisnosti; 1. studeni - Dan Svih Svetih; 25. i 26. prosinac - Božicni blagdani.

Radno vrijeme

Trgovine i trgovacki centri otvoreni su od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 ili 15 sati. Manji broj trgovina zatvara izmedu 12 i 14 sati. Mnoge su trgovine otvorene i nedjeljom, posebno ljeti, a manji broj trgovina u vecim gradovima, otvorene su 24 sata na dan. Uobicajeno radno vrijeme javnih službi i firmi jest od ponedjeljka do petka od 8 i 30 do 14 i 30 sati. Pošta i Telekomunikacije: Poštanski uredi su otvoreni od 7 do 19 sati, a subotom do 13 sati. U vecim gradovima neki su poštanski uredi ljeti otvoreni do 22 sata. Poštanske marke se mogu kupiti u poštanskim uredima i na kioscima. Javni telefoni rade iskljucivo s telefonskim karticama koje se mogu kupiti u poštanskim uredima, kioscima, hotelima i turistickim kompleksima.

Jadran

Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed cega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta. Jadran obuhvaca prostor izmedu Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istocne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, ukljucujuci sve otoke, otocice i hridi duž obale, te otocje Palagruža (broj otoka, otocica i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno podrucje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Kulturno nasljede

Povijesne cinjenice - Hrvatska je doista jedinstvena, ne samo zbog svog kristalno cistog i plavog mora, nego i zbog tisucgodišnjeg niza kultura koje su se smjenjivale i katkad stapale na ovim prostorima. Jadransko more nije samo duboki mediteranski zaljev usjecen u europsku kontinentalnu masu i najbliži trgovacki put izmedu Europe i Istoka, to je ujedno i kolijevka drevnih civilizacija. O tome postoje i materijalni dokazi koji su tek sada polako isplivali na danje svjetlo iz dubina jadranskih spilja i podmorja. Istocna obala Jadranskog mora bila je naseljena vec pocetkom ranog kamenog doba. Postoje dokazi da je vecina danas dostupnih otoka takoder bila naseljena (arheološki nalazi u spiljama u blizini otoka Hvara i Palagruže itd.) Zahvaljujuci povoljnim zemljopisnim osobinama naše obale s mnogobrojnim zaljevima, uvalama i dragama, obalni pojas oduvijek je bio znacajan trgovacki i pomorski put. Arheološki nalazi dokazuju da su u 6. stoljecu prije Krista stari Grci trgovali s Ilirima na moru te da su ondje utemeljili svoje kolonije (primjerice Pharos, današnji Starigrad, na otoku Hvaru te Issa ili Vis). Kasnije su stigli Rimljani koji nisu gradili samo palace i ljetnikovce, nego su mnogo vremena provodili i na moru. To dokazuju mnogi nalazi iz podmorja s podrucja izmedu Pule i Cavtata. Medu nalazima najviše je amfora u koje se u to doba najcešce pohranjivalo vino, žito, ulje i parfemi. Koje god odredište da odaberete za ronjenje, naci cete ostatke antickih brodova i njihovih tereta. Jedan od najdragocjenijih nalaza iz tog doba ostaci su pitosa ili dolija, velikih keramickih posuda koje su se ugradivale u brodove radi transporta rasutih tereta (poput recimo žita). Jedno takvo nalazište u blizini je Cavtata, a drugo nedaleko od Murtera. Novo su doba navijestili Slaveni cijim je dolaskom pocelo razdoblje neprestanih borbi za premoc i obrane protiv raznih neprijatelja. Dubrovnik, koji se isticao svojih statusom republike, imao je vodecu ulogu u kulturi i trgovini. O tome svjedoci olupina broda iz 17. stoljeca - galija koja je iz Venecije nosila muransko i prozorsko staklo te ostale vrijedne predmete, a bila je opremljena topovima. Tijekom oluje, medutim, potonula je nedaleko od dubrovacke obale. U 18. stoljecu Napoleon je nakratko preuzeo vladavinu, a njega je zamijenila Austro-Ugarska. Tijekom sljedecih stotinu godina Italija i Austrija medusobno su se borile za premoc na istocnoj obali, a vrhunac te borbe bila je bitka kod Visa 1866. Austrijskoj floti, predvodenoj admiralom Tegetthoffom, zapovjednikom bojnog broda "Nadvojvoda Ferdinand Max", suprotstavio se admiral Persano, zapovjednik talijanske flote. Na admiralskom brodu "Rei d'Italia" Persana je okružio Tegetthoff te se talijanska flota morala poražena povuci. Svjedocanstvo o tim slavnim vremenima nalazi se ne samo na kopnu, nego i pod morem u obliku olupina proslavljenih brodova. Nakon toga pocelo je doba austrougarske vladavine. Gradile su se i utvrdivale luke, trgovina i brodogradnja su cvale. Tijekom oba svjetska rata Jadran je bio jedno od važnijih poprišta, pa se u podmorju može naci i mnogo olupina iz toga doba. Primjerice, u blizini Pule, koja je u to doba bila strateški važna luka, pronadeno je dvadeset olupina, medu kojima niz podmornica, razaraca i torpednih camaca. Jadransko je more oduvijek bilo važan pomorski put izmedu Istoka i Zapada, što je i danas ocito zbog mnogobrojnih ostataka koji nas odsjecaju da prošlost ne smijemo zaboraviti, nego je moramo shvatiti kao pouku za buducnost.

Gastronomija

Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je stoga poznata i kao kuhinja niza regija. Svoje suvremene korijene vuce iz protoslavenskog i antickog doba. Razlike u izboru namirnica i nacina pripreme najocitije su ako usporedimo kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju tipicni su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti sa poznatijim gastronomskim predstavnicima - madarskom, beckom i turskom kuhinjom. Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja - talijanske i francuske. Bogat književni opus svjedoci o visokoj razini gastronomske kulture u Hrvatskoj. Zabilježeni su podaci o, za europske pojmove, prehrani iz daleke prošlosti, kao recimo u Belostencevu "Gazophylaciumu" te u latinsko - kajkavskom rjecniku iz 1740. koji je prethodio slicnom francuskom rjecniku. Tu su i beletristicka djela Marulica, Hektorovica, Držica i drugih pisaca, sve do djela koje je 1813. napisao Ivan Bierling, a koje sadrži recepte za pripremanje 554 razlicita jela (prijevod njemackog izvornika) i smatra se prvom hrvatskom kuharicom.